Naslov Osnovne mjere održavanja života - lanac preživljavanja
Naslov (engleski) Basic live suport -chain of survival
Autor Mihael Rožmarić
Mentor Melita Sajko (mentor)
Član povjerenstva Ivana Živoder (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Melita Sajko (član povjerenstva)
Član povjerenstva Jurica Veronek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za sestrinstvo) Koprivnica
Datum i država obrane 2019-10-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Sestrinstvo
Sažetak Dana 16. listopada obilježava se svjetski dan oživljavanja srca. U Hrvatskoj oko 9000 ljudi svake godine doživi srčani zastoj izvan bolnice. Od tog broja njih samo 900 preživi, a moglo bi, prema svjetskim istraživanjima preživjeti i do 4 500 osoba.
U 60-80% slučajeva svjedoci srčanog zastoja su građani. Da bi smanjili smrtnost uslijed iznenadnog srčanog zastoja potrebno je, između ostalog, da svjedoci srčanog zastoja započnu odmah sa oživljavanjem, te da se što ranije upotrijebi automatski vanjski defibrilator.
Rano izvođenje KPR-a može utrostručiti šanse za preživljavanje bolesnika tijekom srčanog zastoja, a važnost poznavanja načina održavanja života očituje se u činjenici da se šanse za preživljavanje srčanog zastoja smanjuju svake minute za 10 do 12%.
U Europi kardiovaskularne bolesti uzrokuju 40% svih smrti u dobi manjoj od 75 godina.
Iznenadni kardijalni arest odgovoran je više od 60% uzroka smrti u odraslih s koronarnom srčanom bolešću.
Trećina svih ljudi u kojih se razvije infarkt miokarda umire prije dolaska u bolnicu, a većina ih umre u prvome satu nakon nastanka akutnih simptoma.
Rano prepoznavanje bolesnika čije se stanje pogoršava i prevencija kardijalnog aresta prva su karika u lancu preživljavanja.
Pružatelj prve pomoći definiran je kao osoba koja je osposobljena za pružanje prve pomoći te bi trebao znati prepoznati, procijeniti i odrediti prioritete u pružanju prve pomoći, te pružati skrb koristeći potrebne vještine, prepoznati granicu do koje može pomoći i potražiti dodatnu medicinsku pomoć kada je to potrebno.
Cilj istraživanja ovog rada je analizirati podatke koji će biti dobiveni istraživanjem, a odnosit će se na educiranost i poznavanje studenata Sveučilišta Sjever smjera Sestrinstva o osnovnim metodama održavanja života.
U istraživanju je sudjelovalo 149 ispitanika. Istraživanje je provedeno vlastito osmišljenom strukturiranom on-line anketom koja se sastojala od 15 pitanja. Anketa je uključivala opće podatke, te pitanja vezana uz osnovne mjere održavanja života.
Dobivenim rezultatima je utvrđeno da zdravstveni djelatnici statistički značajno češće nego sudionici koji ne rade u zdravstvenoj struci raspolažu znanjem o osnovnim metoda oživljavanja.
Sažetak (engleski) October 16th marks World Heart Revival Day. In Croatia, about 9,000 people experience cardiac arrest every year outside the hospital. Of that number, only 900 survive, and according to world studies, up to 4,500 could survive.
In 60-80% of cases, cardiac arrest is witnessed by citizens. In order to reduce the mortality due to sudden cardiac arrest, it is necessary, among other things, for cardiac arrest witnesses to begin immediately with resuscitation and for an automatic external defibrillator to be used as soon as possible.
Early performance of KPR can triple the chances of survival for patients during cardiac arrest, and the importance of knowing how to sustain life is reflected in the fact that the chances of surviving cardiac arrest are reduced by 10 to 12% every minute.
In Europe, cardiovascular disease causes 40% of all deaths below the age of 75 years. Sudden cardiac arrest is responsible for more than 60% of the causes of death in adults with coronary heart disease. One third of all people who develop myocardial infarction die before coming to the hospital, and most die within the first hour after the onset of acute symptoms. Early identification of patients with a worsening condition and prevention of cardiac arrest are the first link in the survival chain. A first aid provider is defined as a person who is trained in first aid and should be able to identify, evaluate and prioritize first aid and provide care using the necessary skills, identify the limit to which he or she can assist and seek additional medical help when needed.
The aim of the research of this paper is to analyze the data that will be obtained by the research, which will relate to the education and knowledge of the students of the University of the North direction of Nursing on basic life support measures. The study involved 148 subjects. The research was conducted by a self-designed structured online survey consisting of 15 questions. The survey included general data and questions related to basic recovery measures. The results show that health professionals are statistically significantly more likely than participants who do not work in the health profession to have knowledge of the basic methods of resuscitation.
Ključne riječi
kardiopulmonalna reanimacija
osnovno održavanje života
automatski vanjski defibrilator
medicinska sestra
Ključne riječi (engleski)
cardiopulmonary resuscitation
basic life support
automatic external defibrillator
nurse
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:122:334352
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: stručni Stupanj studija: stručni Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-10-28 14:23:41