Naslov Stresni događaji, depresivnost i mentalno zdravlje nakon prirodnih katastrofa poput potresa
Naslov (engleski) Stressful events, depression and mental health after natural disaster such as earthquakes
Autor Tatjana Komes
Mentor Andreja Brajša-Žganec (mentor)
Član povjerenstva Karlo Houra (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Andreja Brajša-Žganec (član povjerenstva)
Član povjerenstva Irena Canjuga (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za sestrinstvo) Koprivnica
Datum i država obrane 2021-07-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Sestrinstvo
Sažetak Mnogo različitih situacija ili životnih događaja može izazvati stres. Izraz stres je termin koji se koristi za opis nespecifičnog odgovora na neograničeno područje zahtjeva. Stres je odgovor tijela na pritisak. Kada se čovjek susreće sa stresom, tijelo proizvodi hormone stresa koji pokreću borbu ili odgovor na bijeg i aktiviraju imunološki sustav. Stres se javlja u različitim situacijama, od osobnih problema pa sve do razvijanja profesionalnog stresa. Međutim, previše stresa može izazvati negativne učinke.
Postoje tri modela stresa: podražajni, reakcijski i kognitivni model stresa, te tri kategorije stresora: fizički, psihološki i socijalni stresori. Stres se može manifestirati na tri načina i to kao promjena ponašanja, psihološke reakcije, te u obliku tjelesnih ili fizioloških reakcija. Stres se dijeli na akutni stres te na kronični stres. Akutni stres predstavlja tip stresa koji je jak te iznenadan, dok kronični stres s druge strane predstavlja onaj stres koji nastaje kao svojevrsna posljedica neke trajne izloženosti ukupnoj stresnoj situaciji ili više takvih situacija. Tu je važno spomenuti i PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) kao kroničnu reakciju na stres. PTSP se može smatrati bolešću odnosno poremećajem. PTSP se definira kao mentalni poremećaj koji rezultira sa oštećenjem funkcije i strukture mozga.
Rad se temelji na prikupljenim podacima prilikom pretraživanja literature ali i na podacima istraživanja na općoj populaciji pogođenoj potresom. Od metoda u radu se spominju i upotrebljavaju slijedeće: induktivna metoda, deduktivna metoda, metoda sinteze, metoda deskripcije, statistička metoda te metoda generalizacije.
Za potrebe istraživanja postavljene su tri hipoteze, provedeno je istraživanje na 411 ispitanika korištenjem anketnog upitnika, te je provedena statistička analiza rezultata. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji statistički značajna razlika kod promatranih skala u odnosu na spol ispitanika, pri čemu su žene bile sklonije jačoj reakciji na stresne događaje, postoji statistički značajna razlika u odnosu na promatrane skale prema dobi ispitanika, pri čemu su mlađi ispitanici u puno većoj mjeri pokazali jaču reakciju na stresne događaje, te postoji statistički značajna pozitivna povezanost između doživljaja promatranih skala stresa.
Sažetak (engleski) Many different situations or life events can cause stress. Stress is a term used to describe a non-specific response to an unlimited area of demand. Stress is the body's response to pressure. When a person encounters stress, the body produces stress hormones that trigger a fight or response to escape and activate the immune system. Stress occurs in a variety of situations, from personal problems to the development of professional stress. However, too much stress can cause negative effects.
There are three models of stress: stimulus, reaction and cognitive model of stress, and three categories of stressors: physical, psychological and social stressors. Stress can manifest in three ways: as a change in behavior, psychological reactions, and in the form of physical or physiological reactions. Categorically, stress is divided into acute stress and chronic stress. Acute stress is a type of stress that is strong and sudden, while chronic stress, on the other hand, is the type of stress that arises as a result of some permanent exposure to a total stressful situation or more stressful situations. It is important to mention PTSD (post-traumatic stress disorder) as a chronic reaction to stress. PTSD can be considered a disease or disorder. PTSD is defined as a mental disorder that results in impaired brain function and structure.
The preparation is based on the data collected during the literature search, but also on the data of our research on the general population affected by the earthquake. Among the methods mentioned in the paper, the following are mentioned and used: inductive method, deductive method, synthesis method, description method, statistical method and generalization method.
For the purposes of the research, three hypotheses were set, a research was conducted on 411 respondents using a questionnaire, and a statistical analysis was conducted. Furthermore, the paper presents the results of the research where it is evident that there is a statistically significant difference in the observed scales in relation to the sex of the respondents, where women are more prone to a stronger reaction to stressful events, there is a statistically significant difference in relation to the observed scales. where younger respondents showed a much stronger response to stressful events, and there is a statistically significant positive correlation between the experience of the observed stress scales.
Ključne riječi
stres
potres
akutna stresna reakcija
kronična stresna reakcija
PTSP
Ključne riječi (engleski)
stress
concussion
acute stress response
chronic stress response
PTSD
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:122:286436
Studijski program Naziv: Sestrinstvo - menadžment u sestrinstvu Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-10-01 11:37:10