Starenje predstavlja prirodan i ireverzibilan fiziološki proces koji kod ljudi napreduje različitom brzinom. Životni vijek se produžio u gotovo svim zemljama te doveo do sve većeg broja stanovništva starijeg od 65 godina. Pošto je broj starijih ljudi neprestano u porastu sve više ljudi bit će pogođeno nekom vrstom demencije. Smatra se kako je 5% osoba starijih od 65 godina te oko 20% starijih od 80 godina pogođeno poremećajima kognitivnih sposobnosti. Republika Hrvatska se smatra vrlo starim narodom, svrstava se u 4. skupinu država Europe s vrlo starom populacijom. Demencija označava višestruki kognitivni deficitet. Demenciju možemo definirati kao stečeno propadanje kognitivnih funkcija, a kao rezultat se javlja nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti (kao što su odijevanje, hranjenje, obavljanje osobne higijene..). Može biti uzrokovana različitim vaskularnim, infektivnim, traumatskim, metaboličko-toksičnim i onkološkim poremećajima. Glavnim uzrokom demencije se smatra odumiranje stanica mozga, odnosno neurona. Demencija se ne smatra normalnim djelom starenja već bolešću. Obično se javlja nakon 65. godine života. Bolest ima mnogo znakova i simptoma. Upravo zato je potrebno razlikovati demenciju od staračke zaboravljivosti. Najprije se od svih znakova javlja gubitak kratkoročnog pamćenja. Vrlo je bitno rano postavljanje dijagnoze te što raniji početak liječenja kako bi se povećala kvaliteta života oboljelog od demencije. Klinička dijagnoza temelji se na slijedećim stavkama: kliničkom pregledu bolesnika, anamnestičkim podacima, heteroanamnestičkim podacima, laboratorijskim pretragama i topografskim te funkcionalnim pretragama mozga. Demencija je neizliječiva bolest. Otkrivanjem demencije u ranoj fazi, simptomi se mogu usporiti, ali nikako se ne mogu izliječiti. Najznačanija, a ujedno i najčešća vrsta demencije je Alzheimerova demencija. Alzheimerova demencija se češće javlja kod ženskog spola i zastupljena je u populaciji od 50-60%, dok ostale vrste demencije češće se javljaju kod muškog spola. Medicinska sestra ima značajnu ulogu u skrbi za pacijenta oboljelog od demencije. Sestrinska skrb se odnosi osim na poboljšavanje kvalitete života osobe oboljele od demencije i na pružanje pomoći, davanje savjeta i podrške obiteljima oboljelog od demencije.