Rad u zdravstvu često uključuje intenzivne, stresne i emocionalne situacije pri njezi bolesnika, izloženost ljudskoj patnji i smrti, jedinstvenih pritisaka koji proizlaze iz odnosa s pacijentom, članovima obitelji i poslodavcima. Zdravstveni djelatnici morali su se suočiti s povećanim radnim opterećenjem zbog manjka zaposlenih zdravstvenih djelatnika i povećanim brojem bolovanja i izolaciji, promjenama u protokolima, teškim odlukama, vlastitom sigurnošću, sigurnošću svoje obitelji i mnogim drugim problemima. Postoji nekoliko razlika nastanku i postojanju stresa između djelatnika hitne medicinske službe i ostalih radnika kako i zdravstvenih tako i ostalih. Česti razgovor s kolegama, prijateljima, supružnikom može rezultirati velikom smanjenju rizika za nastajanje burnout sindroma. Jedan od najvećih problema današnjice djelatnosti hitne medicinske službe jest potrebna psihička i fizička sprema prema vrlo zahtjevnom poslu u kojem se kod svakog postupka i intervencije maksimalno profesionalno i koncentrirano treba pristupiti. Za radnu sposobnost u hitnoj medicinskoj službi potrebna je iznimna psihička i fizička sprema za koju mali broj zaposlenih može održati do kraja radnog. Djelatnici hitne medicinske službe su nova skupina stručnjaka među medicinskim profesijama čiji je cilj spašavanje života i zdravlja unesrećenih. Priroda posla, zahtjevnost postupaka, odlučivanja, borba za život i zdravlje pacijenata, često u teškim i ekstremnim uvjetima, izlaže ovu skupinu stresu i široko shvaćenoj traumi. U radu se opisuje priroda posla u profesiji djelatnika hitne medicinske službe te se ocrtavaju negativne i pozitivne posljedice koje mogu proizaći iz učestalog iskustva traumatskih događaja povezanih s obavljanjem posla.