Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu, koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Svojom učestalošću i smrtnošću te velikim brojem etioloških nepoznanica rak dojke je izazov za suvremenu epidemiologiju, te značajan zdravstveni problem. Svaka jedanaesta žena ima izgled da oboli od raka dojke. Prema podacima Državnog registra za rak dojke, koji djeluje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, od svih prijavljenih slučajeva raka dojke 60% ih ima evidentiran stadij bolesti prilikom postavljanja dijagnoze, od toga 41% prijavljeno je u lokaliziranom stadiju bolesti. Incidencija raka dojke razlikuje se u ruralnim i gradskim područjima zbog razlike u prehrani, različitim životnim navikama, izloženost na radnom mjestu i čimbenicima okoliša što je dokazano ispitivanjima. Rizični čimbenici za rak dojke mogu se podijeliti u one koji se ne mogu mijenjati i one na koje se može utjecati. Ne može se utjecati na spol, dob, obiteljsku anamnezu, prijašnju anamnezu raka dojke, ranu menarhe, kasnu menopauzu, genske mutacije, ali se može pravovremenom edukacijom o prevenciji raka dojke smanjiti incidencija raka dojke ili otkriti rak dojke u početnom stadiju i u ruralnim i u gradskim područjima. U svome radu istaknuti ću važnost same edukacije o prevenciji raka dojke. Provela sam anketu na dvadeset žena iz ruralnih i na dvadeset žena iz gradskih područja.