Naslov | Disocijativni poremećaji |
Naslov (engleski) | Dissociative disorders |
Autor | Julija Lubina |
Mentor | Marija Božičević (mentor) |
Član povjerenstva | Andreja Bogdan (predsjednik povjerenstva) |
Član povjerenstva | Marija Božičević (član povjerenstva) |
Član povjerenstva | Melita Sajko (član povjerenstva) |
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj | Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za sestrinstvo) Koprivnica |
Datum i država obrane | 2022-09-19, Hrvatska |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Sestrinstvo |
Sažetak | U svakodnevnom životu izloženi smo stresorima i izazovnim iskustvima. Ti stresori i iskustva normalni su dio života, a odgovor na te stresore mehanizam je preživljavanja koji nas tjera da odgovorimo na prijetnje i prilagodimo se novim situacijama. Stresori i iskustva ovisno od osobe mogu biti i pozitivni i negativni. Ovo je psihološki mehanizam koji žrtve koriste nesvjesno. Disocijativni poremećaj osobnosti obično se javlja kod ljudi koji su u djetinjstvu doživjeli značajan stres ili traumu, a kako bi preživio ta silna traumatična iskustva, mozak se pokušava zaštititi "umrtvljivanjem" ili "odlaskom" (disocijacija). Iskustvo traume je subjektivno i individualizirano, tako da ono što netko doživi kao traumatski događaj drugi ne mora smatrati traumatičnim. Slično tome, neće sva traumatska iskustva dovesti do disocijativnog poremećaja.
Na početku rada ukratko su objašenjni pojmovi disocijacije, etiologija, uzroci te povijest disocijativnog poremećaja. Nakon toga se u radu detaljno objašnjavaju različite vrste disocijativnih poremećaja kao što su disocijativni poremećaj identiteta, disocijativna amezija te disocijativna fuga. Disocijativni poremećaj identiteta je stanje u kojem osoba doživljava poremećaj identiteta karakteriziran dvama ili više različitih stanja osobnosti ili iskustvom zaposjednutosti, koji se mogu izmjenjivati. Disocijativna amnezija kao bolest kojoj je glavni simptom gubitak pamćenja koji je teži od normalne zaboravljivosti također može biti specifična za događaje u određenom vremenu te može uključivati potpuni gubitak sjećanja na sebe. Ponekad može uključivati putovanje ili zbunjeno lutanje što se naziva disocijativna fuga.
Također, u radu se govori o važnosti uloge medicinske sestre u zdravstvenoj njezi bolesnika s disocijativnim poremećajem te važnosti komunikacije, pri čemu sestra mora biti empatična i individualno pristupati. |
Sažetak (engleski) | In our daily life, we are exposed to stressors and challenging experiences. These stressors and experiences are a normal part of life, and the response to these stressors is a survival mechanism that forces us to respond to threats and adapt to new situations. Depending on the person, stressors and experiences can be both positive and negative. This is a psychological mechanism that victims use unconsciously. Dissociative personality disorder usually occurs in people who experienced significant stress or trauma in childhood, and in order to survive these overwhelming traumatic experiences, the brain tries to protect itself by "numbing" or "walking away" (dissociation). The experience of trauma is subjective and individualized, so what one person experiences as a traumatic event may not be considered traumatic by another. Similarly, not all traumatic experiences will lead to a dissociative disorder.
At the beginning of the paper, the concepts of dissociation, etiology, causes and history of dissociative disorder are briefly explained. After that, the paper explains in detail different types of dissociative disorders such as dissociative identity disorder, dissociative amnesia and dissociative fugue. Dissociative identity disorder is a condition in which a person experiences an identity disorder characterized by two or more different personality states or possession experiences, which can alternate. Dissociative amnesia as a disease whose main symptom is memory loss that is more severe than normal forgetfulness can also be specific to events in a certain time and can include a complete loss of memory of oneself. Sometimes it may involve traveling or confused wandering which is called dissociative fugue.
Also, the paper discusses the importance of the nurse's role in the health care of patients with dissociative disorder and the importance of communication, where the nurse must be empathetic and approach individually. |
Ključne riječi |
|
Ključne riječi (engleski) |
|
Jezik | hrvatski |
URN:NBN | urn:nbn:hr:122:327189 |
Studijski program | Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: stručni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.) |
Vrsta resursa | Tekst |
Način izrade datoteke | Izvorno digitalna |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja | |
Datum i vrijeme pohrane | 2023-01-19 17:50:55 |