Tema je ovog diplomskog rada utjecaj biološke i obrazovne strukture stanovništva na gospodarstvo Republike Hrvatske. Obrazovna struktura analizira razinu obrazovanja stanovništva i udio nepismenosti stanovništva u ukupnoj populaciji, dok biološka struktura analizira dobnu i spolnu strukturu, a obje su važne za gospodarsku strukturu države. Visokoobrazovani pojedinci više doprinose ekonomiji inovacijama, potiču tehnološki napredak i povećavaju produktivnost rada te tako utječu na gospodarski rast. Takve visokoobrazovane osobe u pravilu zarađuju više, što rezultira većim uplatama u mirovinski i zdravstveni fond. S druge strane, niska razina obrazovanja može ograničiti gospodarski razvoj jer rezultira manje kvalificiranom radnom snagom i smanjenom konkurencijom na tržištu rada. Što se tiče biološke strukture, starenje stanovništva može postati izazov za gospodarstvo zbog povećanja troškova zdravstvene skrbi i smanjenja brojnosti radne snage. Također, niski natalitet može dovesti do manjka radne snage i smanjenja potrošnje, što može usporiti ekonomski rast. Izazovi koje biološka struktura postavlja mogu se ublažiti primjerenim socijalnim politikama i promicanjem radno aktivnog stanovništva. U konačnici, razumijevanje utjecaja biološke i obrazovne strukture i suočavanje s njom presudno je za oblikovanje gospodarstva Hrvatske. Politike koje promiču visokoobrazovano stanovništvo i uravnoteženu biološku strukturu mogu osigurati održiv i dinamičan ekonomski razvoj u zemlji, što pridonosi i ukupnom razvoju društva.