Ovaj rad će istražiti kako su BBC i HRT postupali u slučajevima izvještavanja o konkretnim zbivanjima te o postupcima upravnih odbora i direktora medija, potom o odnosu aktualne političke vlasti prema medijima te će analizirati razlike i sličnosti u postupcima obaju medija. Fokus će biti na etičkim i profesionalnim standardima koje su ove medijske kuće primijenile, na njihovim reakcijama na političke kritike i pritiske te kako su održavale vjerodostojnost među publikom. Kulturni, politički i društveni kontekst bit će ključan za dublje razumijevanje ovih slučajeva. Razmatrat ću i analizirati slučajeve s BBC-a vezane uz politiku Vlade bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona, odnosno na koji se način aktualna politika odnosila prema nacionalnom mediju. Spomenut ću i malverzacije koje se tiču bivšeg generalnog direktora BBC-a Richarda Sharpa optuženog da je sudjelovao u davanju financijske pomoći tadašnjem britanskom premijeru, zatim slučaj voditelja Garyja Linekera koji je bio suspendiran zbog objave na Twitteru, te slučaj voditelja Davida Attenborougha kojem je BBC zabranio emitiranje jedne emisije kako se ne bi zamjerio desnoj strani političkog spektra UK-a. Razmatrat ću i analizirati slučajeve s HRT-a, kao što je onaj s glavnom urednicom IMS-a Katarinom Perišom Čakarun za koju je u više navrata dokazano da namješta intervjue s čelnicima vladajuće stranke i pogoduje im na različite načine, potom slučaj „Advent“ u kojem bivši glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić optužen da pogoduje i izvršava usluge privatnim poduzetnicima kako bi ostvario financijski profit, završava u pritvoru, a kasnije se vrati raditi na taj isti javni servis, samo na nižoj poziciji, te slučaj Trećih programa u okviru zbivanja 2016. godine, s naglaskom na onaj u kojem je bivši glavni urednik HRT-a 3 Dean Šoša bez ikakvog razloga otpušten s te pozicije.