Za kvalitetno novinarstvo potrebna je jasna i također kvalitetna komunikacija, a za jasnu, efikasnu, korisnu i kvalitetnu komunikaciju potrebno je očistiti komunikacijski kanal od potencijalnih smetnji bilo koje vrste. Posebnu vrstu smetnji čine fenomeni koje možemo grupirati pod zajednički nazivnik sukoba. Sukobi mogu biti funkcionalni i destruktivni. Dok funkcionalni mogu biti korisni, destruktivni postaju smetnjom za komunikaciju, prijenos i razumijevanje informacija te u krajnjoj liniji međuljudske odnose. U današnjem medijskom okolišu sukobe se često potiče, s namjerom povećanja čitanosti te posljedično veće zarade za medij. To je dovelo do negativnih pojava kao što je polarizacija, a velik broj medija nastavlja s korištenjem istih metoda. Polarizacija i druge negativne pojave te korištenje elemenata kao što su clickbait, senzacionalizam i nepoštovanje novinarskih standarda doveli su do jednostranog portretiranja vijesti, u kojima se pretjerano naglašavaju negativni dijelovi priča. To dovodi do neuravnoteženog i nerealnog izvještavanja, u kojem se ne prikazuje čitava slika pojedine priče. Jedno od mogućih rješenja za realnije izvještavanje konstruktivno je novinarstvo, koncept koji se pojavio u Danskoj i za koji je među najzaslužnijima Ulrik Haagerup, autor knjige „Constructive news“ te osnivač i CEO ustanove Constructive Institute. Konstruktivno novinarstvo dio je područja novinarstva koje se može okarakterizirati krovnim nazivom „novinarstvo usmjereno na rješenja“. Cilj završnog rada naziva „Od medija do medijatora: filozofija sukoba u konstruktivnom novinarstvu kao odgovor na rastući trend polarizacije i nove uloge medija u društvu“ prikazati je kolika je pojavnost konstruktivnih i negativnih medijskih elemenata u hrvatskim i britanskim medijima, usporediti rezultate te predložiti moguću primjenu metoda upravljanja sukobom na okvir konstruktivnog novinarstva. Pojavnost medijskih elemenata praćena je u dvjema usporedivim rubrikama na dvama medijima: hrvatskom Telegramu i britanskom The Guardianu tijekom dvomjesečnog razdoblja 2023. godine. Upravljanje sukobom u organizacijama menadžerska je vještina koja se razvija od druge četvrtine 20. stoljeća. Dosad su teorijski i praktičnim putem razrađeni razni pristupi kojima se može pokušati smanjiti razina sukoba među pojedincima ili grupama. Postoji i medijacija na međunarodnoj razini, što je upravljanje sukobom primijenjeno na veće organizacijske cjeline poput regija ili država. Navedeni principi mogu se primijeniti i na konstruktivno novinarstvo. 6 Konstruktivno novinarstvo suvremeni je okvir kojim se novinarska profesija 21. stoljeća može redefinirati i poslužiti kao platforma za rješavanje krize u koje je upala te kao primjer dobre prakse kojim se dugoročno mogu riješiti mnogobrojni problemi društva.