Sažetak | Društvene znanosti s orijentacijom na psihologiju, podarile su jedinstven pregled spektra
potreba svakog pojedinca: fiziološke potrebe, potreba za sigurnošću, potreba za ljubavi i
pripadanjem, potreba za poštovanjem te samoaktualizacijom. U tom kontekstu, ovaj završni
rad se oslanja na teoriju koristi i zadovoljenja potreba u cilju istraživanja razloga zašto
pojedinci (medijska publika) radije biraju neki medij u odnosu na drugi. U središte
problematike stavljen je koncept današnjeg shvaćanja medijske publike, u sukusu
interaktivnosti, sinkronosti i konzumacije sadržaja na zahtjev. Temeljem pregleda literature,
ovaj ispituje motive hrvatske medijske publike – generacije „Z“ i „Y“ u praćenju stvarnih i
virtualnih kreatora sadržaja na društvenim mrežama. Na namjernom uzorku (N=133), u radu
je korišten mješoviti metodološki instrumentarij: online anketni upitnik, kojim su se ispitale
uobičajene navike, odnosno razlozi praćenja stvarnih i virtualnih kreatora sadržaja na
društvenim mrežama te glavne razlike u motivima. Jednako tako, nastojala se ispitati
upoznatost ispitanika s konceptom virtualnih kreatora sadržaja te stupanj povjerenja medijske
publike (dviju generacija) u stvarne i virtualne kreatore sadržaja.
Provedeno istraživanje na ovom uzorku ispitanika pokazalo je kako pojedinci
svakodnevno koriste društvene mreže (98,5%), a najkorištenija društvena mreža jest
Instagram (46%). Pripadnici dviju navedenih generacija, u velikom omjeru prate stvarne
kreatore sadržaja na društvenim mrežama, dok omanji postotak ispitanika prati virtualne
kreatore sadržaja. Prema kategorizaciji Katz, Gurevitch i Haas (1973), pripadnici generacija
„Z“ i „Y“ uglavnom prate stvarne kreatore sadržaja zbog podmirivanja kognitivnih i
afektivnih potreba, te eskapističke dimenzije, dok su razlozi za praćenje virtualnih kreatora
sadržaja uglavnom kognitivne funkcije, primjerice potrebe za informiranjem. Osim toga,
medijska publika više vjeruje stvarnim nego li virtualnim kreatorima sadržaja (46,2%).
Ovaj završni rad može poslužiti kao mali doprinos u istraživanjima teorije koristi i
zadovoljenja potreba na suvremene motive medijske publike u kontekstu praćenja stvarnih i
virtualnih kreatora sadržaja na društvenim mrežama i to u smislu uvida u navike i rutine
medijske publike odabranih generacija. |