Društvene mreže posljednjih su nekoliko godina dobile na važnosti kao jedan od glavnih izvora informacija i postale su dio svakodnevnog života pojedinaca te na taj način u drugi plan stavile tradicionalne medije. Općenito govoreći servisi društvenih mreža stalno se poboljšavaju, pružajući nove mogućnosti korisnicima. Pojavljuju se i nove društvene mreže s novim mogućnostima. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge komunikacije, imaju i ulogu marketinga, promovirajući druge mrežne stranice i niz različitih usluga. U ovom radu obrađuje se pojam medijska publika i rastući utjecaj društvenih mreža na medijsku publiku. Analizira se pozitivan i negativan utjecaj interneta i društvenih mreža na publiku te kako društvene mreže kreiraju mišljenje publike u odnosu na tradicionalne medije. Medijska publika tradicionalno je viđena kao primatelj vijesti i informacija stvorenih, upakiranih i distribuiranih od strane profesionalnih medijskih organizacija. Publika je, stoga, neidentificirana masa koja pasivno konzumira medije i prema tome pojedinci imaju ograničenu mogućnost utjecaja na stvaranje i komunikacije sa stvarateljima medijskih sadržaja. Budući da je takva komunikacija jednosmjerna, pojedinci nemaju mnogo utjecaja na stvaranje medijskih sadržaja i ne mogu komunicirati s proizvođačima sadržaja. Internet kao medij, odnosno tehnologije koje stoje iza popularnog naziva Web 2.0, omogućile su uključivanje medijske publike u proces pronalaska, odabira, obrade, distribucije i interpretacije vijesti i događaja. Društvene mreže ili društveni mediji izgrađene uz potporu Web 2.0 tehnologija omogućile su stvaranje i razmjenu medijskih sadržaja od strane korisnika, odnosno tradicionalno gledajući, medijsku publiku.