Bronhalna astma je kroniĉna opstruktivna bolest dišnih putova. Očituje se ponavljajućim napadajima zaduhe, piskanjem, pritiskom u prsnom košu i kašljem, osobito noću i/ili rano ujutro. Značajka astme je varijabilnost, jer se epizode pogoršanja izmjenjuju s razdobljima kada bolesnik nema simptome. U radu je opisana anatomija i fiziologija donjeg dišnog sustava, navedeni su čimbenici nastanka astme i epidemiološki podaci. Navedena je klinička slika bronhalne astme, njezine komplikacije, dijagnostika i liječenje. Veći dio rada odnosi se na sestrinske dijagnoze i intervencije medicinske sestre. Za dobru kontrolu bolesti potrebna je sustavna i kontinuirana edukacija koja se provodi individualnim pristupom. Bolesnici trebaju naučiti pravilnu primjenu lijekova, inhalacija, kako prevenirati napadaje te kako prilagoditi fizičke aktivnosti. Od općih mjera važno je izbjegavati okolnosti koje izazivaju astmatičan napadaj. U slučaju alergijske bronhalne astme uzrokovane poznatim alergenom treba nastojati da se on ukloni iz okoline. Na radnom mjestu bolesnik ne bi smio biti izložen nespecifičnim iritacijama koje izazivaju bronhospazam. Astmatični se bolesnici moraju osloboditi štetnih navika, npr. pušenja. Zapaženo je povoljno djelovanje primorske i planinske klime kod astmatičara, a kod nekih osoba treba provesti postupak za prekvalifikaciju ili promijeniti radno mjesto, ukoliko je astma uzrokovana faktorima radnog okruženja.