Iznenadni srčani zastoj nagli je i neočekivani prestanak rada srca. U Hrvatskoj svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, odnosno 24 osobe u jednom danu. Kardiopulmonalnom reanimacijom i znanjem osnovnog održavanja života pruža se mogućnost za preživljavanje unesrećenog te se „kupuje“ vrijeme do dolaska hitne medicinske pomoći. Povratak normalnog otkucaja srca, sprječavanje srčanih aritmija ostvaruje se putem električnog šoka AVD uređaja. Jednostavni su to prijenosni uređaji koji isporukom kontroliranog električnog šoka unesrećenom spašava život te su sigurni za korištenje i od strane laika. Prijašnja istraživanja pokazala su kako 1% opće populacije može učinkovito provesti mjere BLS-a te je procijenjeno kada bi 15-20 % opće populacije mogli pružati adekvatnu pomoć, izvanbolnička smrtnost znatno bi se smanjila. Upravo zbog navedenih poražavajućih rezultata opće populacije, cilj ovog istraživanja bio je uvid u informiranost stanovnika Koprivničko – križevačke županije o BLS-u, KPR-u i samoj upotrebi AVD uređaja. Istraživanje je provedeno putem interneta, anonimnom anketom u razdoblju od 6. kolovoza do 8. rujna 2019. godine i sudjelovalo je 121 ispitanika. Istraživanjem su se ispitivale razlike između ispitanika u odnosu na spol, dob, razinu obrazovanja, mjesto stanovanja i sam izvor dobivenih informacija o BLS-u. Osim ispitivanja razlika kod ispitanika iz Koprivničko – križevačke županije, neposredno prije statističke analize postavljene su dvije hipoteze. Prvom hipotezom postavljena je pretpostavka da će osobe fakultetskog obrazovanja imati veću razinu informiranosti u odnosu na osobe srednjoškolskog obrazovanja, što na kraju istraživanja nije bilo tako te na taj način prva hipoteza je bila odbačena. Drugom postavljenom hipotezom pretpostavka je bila da će žene biti informiranije u odnosu na muškarce, što se statističkom obradom i dokazalo te je druga hipoteza bila prihvaćena. Statističkom analizom isto tako dokazano je da postoji razlika između stanovnika Koprivničko – križevačke županije u odnosu na spol, dob i izvor dobivenih informacija o BLS-u dok ne postoji razlika u odnosu na razinu obrazovanja stanovnika te mjesta gdje žive. Istraživanje je uspoređeno sa rezultatima istraživanja iz Njemačke, Poljske, Turske te Portugala. Dobiveni rezultati pokazali su kako je bilo više informiranijih stanovnika nego onih koji nisu iskazivali znanja o osnovnom održavanju života. Ispitanici koji nisu iskazivali znanje, priznaju nedostatak svog znanja i ponajviše dijele strah od neuspjeha prilikom pružanja prve pomoći. No ipak, valja naglasiti da je nedostatak ovog istraživačkog rada premali uzorak ispitanika te se rezultati ne mogu generalizirati.