Često se postavlja pitanje podudara li se teorija i zadatci koji se rješavaju na nastavi sa stvarnim konstrukcijama. Hoće li stvarni progib konstrukcije biti približan analitičkom rješenju? Hoće li se konstrukcija baš tako deformirati kao što to prikazuje računalna simulacija? Kako bi se dobili odgovori na neka od tih pitanja, u ovom diplomskom radu uspoređeni su i analizirani analitički i numerički proračuni s deformacijama stvarne konstrukcije. U tu svrhu odabran je jedan karakterističan oblik konstrukcije na kojem će se vršiti ispitivanje i analiza. Slijedilo je konstruiranje i izrada tehničke dokumentacije, a potom i izrada same konstrukcije. Pritom je objašnjena tehnologija izrade i sve norme kojih se trebalo pridržavali prilikom konstruiranja i proizvodnje. U poglavlju 2. pojašnjene su energijske metode kojima se vršio analitički proračun konstrukcije. Pojašnjeno je što su to linearno-elastična tijela, energija deformiranja, pojašnjene su poopćene sile i poopćeni pomaci te teoremi koji su korišteni za analitički proračun. U poglavljima koja slijede izvršen je analitički proračun pomoću drugog Castiglianovog teorema. Fokus je stavljen na krajnju desnu točku konstrukcije te je izvršen proračun za pet različitih slučaja opterećenja. Isto tako izvršena je i provjera dobivenih rješenja u programu Structural Analyser. Metodom konačnih elemenata u poglavlju 6. simulirane su deformacije konstrukcije u dva različita programska paketa, Solid Edge i Ansys Workbench. Dan je kratak uvod u metodu konačnih elemenata, kakvi oblici konačnih elemenata postoje te su ukratko opisani korišteni programski paketi. Zaključno, proveden je i eksperiment na stvarnoj konstrukciji. Mjerenja su izvršena za svih pet slučaja opterećenja te su potom analizirani dobiveni rezultati. Na kraju je donesen zaključak koliko se stvarne deformacije podudaraju s onim dobivenim analitičkim, odnosno numeričkim metodama.