Abstract | Tema ovog završnog rada odnosi se na koncept, sadržaj i značenje omladinskog lista
Susreti u koprivničkoj medijskoj povijesti. Fokus je na temama koje list obrađuje, a govori se i
omladinskom tisku uoči i tijekom Hrvatskog proljeća, koje je za vrijeme izlaženja koprivničkog
lista bilo u punom zamahu.
Već od prvog broja bilo je uočljivo da list, koji je izdavala Općinska konferencija Saveza
omladine, uređuju i većim dijelom pišu mladi i angažirani koprivnički intelektualci, od kojih nitko
tada još nije bio profesionalni novinar. List je u potpunosti odstupao od pristupa tradicionalnih
lokalnih tiskovina, pogotovo tadašnjeg politički kontroliranog Glasa Podravine, a kojim je bio i u
stalnom sukobu. Susreti su bili naglašeno otvoreni i kritički usmjereni prema lokalnim zbivanjima,
bez tada uobičajene autorske autocenzure. Bili je u potpunosti okrenuti prema čitateljima,
istovremeno i podozrivi prema političkim strukturama, tako da su tijekom kratkog izlaženja burne
1971. godine stekli zamjetnu čitanost. Pisali su, naime, ono što su mnogi mislili, ali se i tome nisu
usuđivali javno progovarati.
Prvi je broj izašao u travnju 1971. godine, a glavni mu je urednik bio politolog i praški
postdiplomac Ratko Aleksa. U podnaslovu je stajalo da je to “smotra suvremenih prosudbi mladih
Podravine”, a uredništvo je svoju tiskovinu smatralo „anti-časopisom“ i „anti-revijom“. List je u
političkom smislu bio spoj radikalnih ljevičarskih ideja i proljećarskog nacionalnog zanosa, o
čemu svjedoči i tekst Franje Tuđmana. Politički su pritisci, pogotovo iz Općinskog komiteta SKH
Koprivnica, doveli do njegova gašenja već nakon tri sveska, s tim da su u posljednjem broju neke
misli cenzurirane, i to precrtavanjem pojedinih rečenica. Za prestanak izlaženja bila je dovoljna
obustava financiranja lista, čak i bez formalne zabrane izlaženja. Istu je sudbinu nakon pada
proljećarskog partijskog vodstva doživjela većina tadašnjih hrvatskih omladinskih listova. |