Tema završnog rada je stanje mladih na tržištu rada te kakva je njihova mogućnost zaposlenja nakon završenog određenog obrazovanja. Republika Hrvatska se godinama bori s iznadprosječnom dvoznamenkastom stopom nezaposlenosti mladih od 18,8 posto, što su podaci iz prosinca 2023.godine, prema najnovijim istraživanjima Eurostata. Nezaposlenost mladih u Europskoj uniji također zabrinjava jer je gotovo veća od ukupne nezaposlenosti te dosta viša od prosjeka Europske unije, iznad 20,00 posto. Veliku ulogu u nezaposlenosti imala je pandemija COVID-19, koja je uzrokovala mnoge otkaze, zatvaranja poduzeća i sl. Veliku značajku ima NEET (eng. Not in Employment, Education and Training) populacija, koja prema najnovijim podacima označava da su to mladi u dobi od 15-29 godina, koji nisu zaposleni, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja mladih, a pri tome nisu ni registrirani u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a (Hrvatski zavod za zapošljavanje), a opet im se omogućuje pristup tržištu rada. Postoje i specifični razlozi zašto se netko može nalaziti u NEET populaciji, što će se detaljnije razraditi u nastavku rada. Nezaposlenost ovisi i o mjestima stanovanja, pristupačnosti urbanim gradovima gdje je lakše doći do zaposlenja, ali i o mentalitetu ljudi, što će biti razrađeno naknadno na konkretnom primjeru kroz hrvatske regije, ali i na samoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Najveći problem je što, nakon završenog određenog obrazovanja, mladi teško dolaze do zaposlenja, ponajviše iz razloga što se, u današnje vrijeme, većinom traži radno iskustvo.