Sažetak | Tema završnog rada je stanje mladih na tržištu rada te kakva je njihova mogućnost
zaposlenja nakon završenog određenog obrazovanja. Republika Hrvatska se godinama
bori s iznadprosječnom dvoznamenkastom stopom nezaposlenosti mladih od 18,8
posto, što su podaci iz prosinca 2023.godine, prema najnovijim istraživanjima
Eurostata.
Nezaposlenost mladih u Europskoj uniji također zabrinjava jer je gotovo veća od
ukupne nezaposlenosti te dosta viša od prosjeka Europske unije, iznad 20,00 posto.
Veliku ulogu u nezaposlenosti imala je pandemija COVID-19, koja je uzrokovala
mnoge otkaze, zatvaranja poduzeća i sl.
Veliku značajku ima NEET (eng. Not in Employment, Education and Training)
populacija, koja prema najnovijim podacima označava da su to mladi u dobi od 15-29
godina, koji nisu zaposleni, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu
obrazovanja mladih, a pri tome nisu ni registrirani u evidenciji nezaposlenih osoba
HZZ-a (Hrvatski zavod za zapošljavanje), a opet im se omogućuje pristup tržištu rada.
Postoje i specifični razlozi zašto se netko može nalaziti u NEET populaciji, što će se
detaljnije razraditi u nastavku rada.
Nezaposlenost ovisi i o mjestima stanovanja, pristupačnosti urbanim gradovima gdje
je lakše doći do zaposlenja, ali i o mentalitetu ljudi, što će biti razrađeno naknadno na
konkretnom primjeru kroz hrvatske regije, ali i na samoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Najveći problem je što, nakon završenog određenog obrazovanja, mladi teško dolaze
do zaposlenja, ponajviše iz razloga što se, u današnje vrijeme, većinom traži radno
iskustvo. |