Kardiovaskularne bolesti su značajni globalni javnozdravstveni problem. Vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u svijetu, više od 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. U najčešće kardiovaskularne bolesti spadaju bolesti srca i krvožilnog sustava, mozga i moždanog krvožilnog sustava te okluzivne bolesti perifernih arterija. Najčešći uzročnik tih bolesti je ateroskeroza. Jedan od čimbenika rizika za nastanak KVB je i hipertenzija čija je pojavnost česta. Većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput nepravilne prehrane, pušenja i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Prehrana na različite načine može utjecati na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Razvoju i pogoršanju bolesti može pridonijeti nepravilan odabir namirnica, prevelik unos soli, ugljikohidrata, kolesterola i masti te prevelika količina hrane (kalorijski unos). Za održavanje kardiovaskularnog zdravlja preporučaju se velike količine voća i povrća, raznovrsne cjelovite žitarice, riba, mahunarke, orašasti plodovi te unos hrane s niskim udjelom zasićenih masnoća. Redovita, umjerena i pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila. Cilj ovog istraživanja bio je dobiti uvid u prehrambene navike opće populacije, njihovu informiranost i stav o kardiovaskularnim bolestima i utjecaju pravilne prehrane na kardiovaskularno zdravlje i riziku za nastanak bolesti te ispitati postoje li razlike u znanju i stavu o utjecaju prehrane na kardiovaskularno zdravlje i riziku za nastanak bolesti ovisne o nekim karakteristikama ispitanika (dobi i spolu).