završni rad
Satelitska televizija

Božidar Budin (2016)
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za multimediju, oblikovanje i primjenu
Podaci o radu
NaslovSatelitska televizija
AutorBožidar Budin
Voditelj/MentorDomagoj Frank (mentor)
Sažetak rada
Prvi telekomunikacijski satelit namijenjen za emitiranje televizijskog signala lansiran je 1962. godine, a nedugo nakon toga je započeo i prvi satelitski televizijski prijenos. Sateliti su uvelike olakšali izravan prijenos televizijskog signala, odnosno nekog događaja uživo umjesto prikazivanja snimljenog sadržaja. Sam razvoj je išao tako brzo da su do kraja 1962. godine gledatelji iz 16 zemalja mogli gledati američke televizijske programe, što je dovelo do popularizacije ovog načina prijenosa. Tako je satelit danas najpouzdanije i najefikasnije sredstvo za emitiranje televizijskih i radijskih kanala diljem svijeta. Satelitska televizija je naziv za televizijske sustave koji televizijske signale prenose pomoću telekomunikacijskih satelita. Sateliti su smješteni u geostacionarnoj orbiti na udaljenosti od 36.000 km od Zemlje i međusobno su razmaknuti nekoliko stupnjeva, a na jednoj poziciji se može nalaziti jedan satelit ili više njih koji su grupirani na tome mjestu. Sustav radi na način da se signal iz televizijske postaje dovede do odašiljačke stanice, koja odašilje signal prema satelitu koji ga zatim pojača i šalje nazad na zemlju. Osnovni satelitski sustavi se sastoje od antene, konvertera (LNB-a) i satelitskog prijamnika, te će ujedno o svakoj ovoj komponenti ovisiti i kvaliteta slike i zvuka. Satelitska televizija omogućuje veliku pokrivenost signalom što je osobito važno u ruralnim područjima gdje nije moguć drugi oblik prijama TV signala kao i veliki raspon programa koji nisu dostupni zemaljskim TV prijamnicima ni kabelskim televizijama. Iako se satelitom pokriva veliko područje, za kvalitetan prijam signala i dalje je potrebna optička vidljivost između satelita i prijamne antene. Broj programa koji se mogu pratiti ovisi o satelitu na koji smo usmjerili antenu, pa tako varira između desetak pa do preko par stotina programa. Programi mogu biti slobodni odnosno besplatni za gledanje ili kriptirani, čiji se sadržaj naplaćuje i nisu slobodno dostupni, već im se pristupa pomoću uređaja za dekripciju. Prednosti satelita također potvrđuje istraživanje tržišta koje pokazuje da je satelit postao vodeća TV infrastruktura u Europi, ispred zemaljskog i kabelskog prijama. Veći broj tematskih programa kao i direktni prijenosi uživo, samo su neke od velikih prednosti satelitske televizije, zbog čega se i ubuduće očekuje daljnji rast satelitskih usluga.
Ključne riječiorbita geostacionarna orbita umjetni satelit komunikacijski satelit radiodifuzija direktno emitiranje sa satelita (DBS) primopredajnik frekvencijski opseg polarizacija modulacija prijam odašiljanje kodiranje satelitski sustav satelitska antena LNB konverter satelitski prijamnik satelitski operator
Povjerenstvo za obranuDragan Matković (predsjednik povjerenstva)
Vladimir Stanisavljević (član povjerenstva)
Domagoj Frank (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Sjever
Ustrojstvena jedinica niže razineSveučilišni centar Varaždin
Odjel za multimediju, oblikovanje i primjenu
MjestoKoprivnica
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaTEHNIČKE ZNANOSTI
Grafička tehnologija
Procesi grafičke reprodukcije
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaMultimedija, oblikovanje i primjena
Akademski / stručni nazivstručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka multimedijske i grafičke tehnologije
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. ing. techn. graph.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-10-06
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:227782
PohranioJasna Kosić