Rad nije dostupan
diplomski rad
Tržište rada u Republici Hrvatskoj u uvjetima recesije

Kristina Čule (2015)
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za poslovnu ekonomiju
Podaci o radu
NaslovTržište rada u Republici Hrvatskoj u uvjetima recesije
AutorKristina Čule
Voditelj/MentorNela Vlahinić Lenz (mentor)
Sažetak rada
Nakon skromnog rasta krajem 2008. godine uslijedio je trajniji pad gospodarske aktivnosti zaustavljanjem rasta, značajnim smanjenjem proizvodnje i potrošnje, te padom BDP-a. Hrvatsko gospodarstvo još uvijek se bori s recesijom i sve lošijim uvjetima na tržištu rada. Jedan od važnih razloga nezaposlenosti je i gospodarska kriza koja se manifestira smanjenjem robnog izvoza, fizičkog opsega proizvodnje, fizičkog opsega građevinskih radova, smanjenjem prometa u trgovinama na malo, a što naposljetku rezultira i smanjenjem realnog BDP-a. Kretanja na tržištu rada kao rezultat globalne recesije karakterizirana su smanjenjem aktivnosti radne snage, smanjenjem broja zaposlenosti te porastom broja nezaposlenih osoba. Mogućnosti tržišta rada su u Hrvatskoj „ neiskorištene“, dijelom zbog toga što mirovinski sustav potiče ljude na rani odlazak s tržišta rada, a dijelom i stoga što sustav socijalne zaštite destimulira zapošljavanje. Većina dugotrajno nezaposlenih su siromašni, i s tim povezano socijalno isključeni što ih prisiljava na trajan ostanak u sustavu socijalne skrbi. Hrvatska se suočava s još jednim problemom a to je konstantno usporavanje stope porasta ukupnog stanovništva što je posljedica relativno niske razine prirodnog prirasta stanovništva i nepovoljnih trendova migracija. U Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca i 2.218.554 žena. U usporedbi s 2001. godinom (4.437.460 stanovnika) u Hrvatskoj živi oko 152.571 stanovnik manje, odnosno 3,5%. Proteklih 50 godina prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo 10 godina (s 32,5 u 1961. na 41,7 u 2011.) što je posljedica dugogodišnjeg pada nataliteta te porasta očekivanog trajanja života. U popisu 2011. godine broj stanovnika starih od 65 i više godina prvi je put premašio broj mladih od 0 -14 godina. Udio osoba starih 65 i više godina iznosio je 17,7%, a udio mladih od 0-14 godina 15,2%. Također, uočava se porast broja osoba vrlo visoke životne dobi, na primjer udio stanovništva starog od 80 i više godina 2011. iznosio je 3,9%, dok je 1953. iznosio 0,8%. "Demografska starost nastaje kada je stanovništvo starije u prosjeku od 30 godina. Hrvatska je to nadmašila za 12 godina". Uzroci nastalog prirodnog smanjenja stanovništva su: rat koji je povećao mortalitet, iseljavanje ljudi povezano s ratnim prilikama, povećanje nezaposlenosti i privredna recesija.
Ključne riječiRecesija Zaposlenost Nezaposlenost Republika Hrvatska Tržište rada
Povjerenstvo za obranuAnica Hunjet (predsjednik povjerenstva)
Goran Kozina (član povjerenstva)
Nela Vlahinić Lenz (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Sjever
Ustrojstvena jedinica niže razineSveučilišni centar Varaždin
Odjel za poslovnu ekonomiju
MjestoKoprivnica
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Makroekonomija
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Turizam i Međunarodna trgovina
SmjerTurizam i Međunarodna trgovina
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra poslovne ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. oec.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-04-02
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
After modest growth in late 2008. of the year followed by a more prolonged downturn in economic activity stop growth, a significant reduction of production and consumption, as well as a fall in GDP. The Croatian economy is still struggling with the recession and all the worst conditions in the labour market. One of the important causes of unemployment and economic crisis, which is manifested by a decrease in the export of goods, physical production, the physical volume of construction works, by reducing traffic in the shops a little, but that ultimately leads to and through the reduction in real GDP. Trends in the labour market as a result of the global economic downturn characterized as a decrease in the activity of the labour force, population decline in employment and rise in unemployment. The state of the labor market in Croatia "unused", partly due to the fact that mirovisnki system encourages people to work early exit from the labour market, and partly because the system of social protection destimulira employment. Most long unemployed and the poor and socially excluded, forcing them on a long term stay in the social security system. Croatia is faced with another problem and that is constantly a slowdown in the growth of the total population that is a consequence oft he relatively low level of natural population growth and adverse trends of migration. In Croatia lives 4.284.889 residents from 2.066.335 men and 2.218.554 woman. In comparison with 2001. year (4.437.460 inhabitants) in Croatia has a population of about 152.571 resident less, respectively, 3.5%. The last 50 years, the average age of the population increased by almost 10 years (from 32.5 in 1961. 41.7 in 2011) that is the result of years of declining fertility and rising life expectancy. In the list of 2011. the number of residents 65 years old and older, for the first time exceeded the number of adolescents aged 0 -14 years. The percentage of persons 65 years old and over, 17.7%, and the proportion of adolescents aged 0 to 14 years by 15.2%.In addition, it was evident the increase in the number of very high age, for example. the proportion of the population of the old 80 years or more, 2011. 3.9%, while in 1953. was 0.8%. "Demographic ageing occurs when the population is older on average 30 years. Croatia is exceeded for 12 years." Causes of natural population loss: war, which increased the death rate, emigration people associated with military cases, increasing unemployment and economic recession.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)Recession Employment Unemployment the Republic of Croatia the labour Market
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad nije dostupan
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:950151
PohranioJasna Kosić