| Sažetak | Kralježnica je nosivi stup tijela koji se sastoji od koštanog tkiva, međukralješničkih diskusa, zglobova i ligamenata. U kralježničnom kanalu koji zatvaraju tijela i lukovi kralješaka smještena je kralješnička moždina, iz koje izlaze motorički živci koji prenose osjet iz kože, mišića i drugih tkiva u mozak. Kralježnica ima mnoge važne zadaće. Ona je prije svega središnji organ pokretanja i stabilnosti te omogućuje pokrete glave, vrata, trupa, a istodobno održava ravnotežu i omogućuje uspravni stav. Pri tome je kralježnica uporište mnogim snažnim mišićima ramenog i zdjeličnog obruča važnima za pokretanje gornjih i donjih ekstremiteta. Prema topografskim područjima u kojima se nalaze, kralješke dijelimo na pet skupina, i to: 7 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, a ostali su međusobno srasli i tvore križnu kost – 5 sakralnih i 4 do 5 kokcigealnih kralježaka. Također se kralježnica sastoji od četiri krivina: dviju prednjih u cervikalnom i lumbalnom dijelu
(cervikalna i lumbalna lordoza) i dviju stražnjih u torakalnom i sakralnom segmentu ( torakalna i sakralna kifoza ). Lumbalni dio kralješnice najvećim dijelom sudjeluje u prijenosu opterećenja, zbog čega lumbalni kralježak posjeduje trup koji je po svom volumenu veći u odnosu na torakalni ili cervikalni kralježak. Peti lumbalni kralježak posebno je građen i prilagođen spoju s križnom kosti i čovjekovu uspravnom stavu.
Lumbalna ili slabinska kralježnica se nalazi između prsnog dijela kralježnice ( vertebrae thoracicae ) i križne kosti ( os sacrum ) te je građena od pet kralježaka, koje označujemo ( L1-L5 ).
Za samu biomehaniku kralježnice moramo znati da se između 2 kralješka ne nalazi jednostavan zglob, nego zglobni sustav. Taj zglobni sustav se sastoji od intervertebralnih diskova, intervertebralnih zglobova s pridruženim čahurama i svezama susjednih kralježaka. Oblik i položaj zglobnih površina kralježaka određuju opseg i smjer gibanja u pojedinim dijelovima kralježnice. S obzirom na strukturu i opterećenje kralježnica je najizloženija degenerativnim promjenama. Vratni i slabinski dio zbog same anatomske građe i biomehanike i kretnji koje se događaju u tom dijelu izloženi su većim traumama i igraju veliku ulogu u degenerativnim promjenama. Degenerativne promjene kralježnice klinički se manifestiraju kao vertebralni, vertebrogeni i kompresijski sindromi. Lumbalni bolni sindrom je stanje u kojem se javlja bol, mišićna napetost i neka vrsta nelagode između rebrenih lukova i glutealne regije. Prema nekim autorima bolove u leđima ima i do 65 % stanovništva starijih generacija. Najčešće se ti bolesnici žale na bol u lumbosakralnom dijelu i širi se duž jedne ili čak obje noge. Početak postavljanja dijagnoze kreće od anamneze, inspekcije, palpacije, istezanja, određivanje stupnja gibljivosti kralježnice, EMNG, CT, MR i neurološki pregled .
Anamnezom saznajemo vrijeme ozljede, način na koji je došlo do ozljede te osnovne simptome koji nas mogu uputiti na uzrok nastanka smetnji. |
| Sažetak (engleski) | The spine is the supporting pillar of the body consisting of bone tissue, intervertebral discs, joints and ligaments. In the spinal canal, which closes the bodies and arches of the vertebrae, is located the spinal cord, from which come the motor nerves that transmit sensation from the skin, muscles and other tissues to the brain. The spine has many important tasks. It is primarily a central organ for movement and stability and allows movements of the head, neck, torso while maintaining balance and enabling an upright posture. In doing so, the spine is a base of many strong muscles of the shoulder and pelvic girdle important for moving the upper and lower extremities. According to the topographic areas in which they are located, the vertebrae are divided into five groups, namely: 7 cervical, 12 thoracic, 5 lumbar and the rest are fused and form the sacrum - 5 sacral and 4 to 5 coccygeal vertebrae, the spine also consists of four curves: two anterior in the cervical and lumbar region ( cervical and lumbar lordosis ) and the two posterior ones in the thoracic and sacral segments ( thoracic and sacral kyphosis ). The lumbar spine has a trunk that is larger in volume compared to the thoracic or cervical spine. That is because the lumbar part of the spine mostly participates in the transfer of load. The fifth lumbar spine is specially built and adapted to the junction with the sacrum and the man's upright posture.
The lumbar spine is located between the thoracic spine ( vertebrae thoracicae ) and the sacrum ( os sacrum ) and is made up of five vertebrae, which we denote ( L1-L5 ). For the biomechanics of the spine itself, we must know that between the 2 vertebrae there is not a simple joint, but a joint system. This particular system consists of intervertebral discs, intervertebral joints with associated capsules and ligaments of adjacent vertebrae. The shape and position of the articular surfaces of the vertebrae determine the range and direction of movement in individual parts of the spine. Due to the structure and load, the spine is most exposed to degenerative changes. Furthermore, due to the anatomical structure and biomechanics and movements that occur in that part, the neck and lumbar region are exposed to greater trauma and play a major role in degenerative changes. Degenerative changes of the spine are clinically manifested as vertebral, vertebrogenic and compression syndromes. Lumbar pain syndrome is a condition in which pain, muscle tension and some kind of discomfort occur between the rib arches and the gluteal region. According to some authors, up to 65% of the population of the older generations have back pain. Most often, these patients complain of pain in the lumbosacral part and it spreads along with one or even both legs. The onset of diagnosis ranges from medical history, inspection, palpation, and stretching, determination of the degree of spinal mobility, EMNG, CT, MR, and neurological examination.
By the anamnesis, we find out the time of the injury, how the injury occurred and the basic symptoms that can lead us to the cause of the disturbance. |
