Sažetak | Zarazne bolesti koje se prenose hranom nastaju pri konzumaciji zaražene hrane patogenim
mikroorganizmima. Alimentarna infekcija je infektivno oboljenje probavnog trakta čiji je
uzrok unošenje kontaminirane hrane. Prema etiologiji, alimentarne infekcije dijele se na:
bakterijske, virusne, protozoarne i parazitarne infekcije. Dijagnoza alimentarnih infekcija
temelji se na kliničkoj slici i anamnestičkim podatcima o konzumiranju sumnjive hrane, a
potvrđuje laboratorijskim testovima. Liječenje se provodi etiološki i/ili simptomatski.
Prevencija probavnih infekcija provodi se na način da se spriječi svaki kontakt uzročnika tih
bolesti s čovjekom, zbog čega je vrlo važna kontrola hrane u svim fazama pripreme hrane.
Sustav koji ima učinkovite kontrole hrane na svim razinama pripreme u kojima bi se mogla
desiti kontaminacija hrane je HACCP sustav.
Sudionici su podijeljeni u dvije skupine: studenti sestrinstva i opća populacija, pa su u tu
svrhu napravljene i dvije ankete. Sveukupno je odgovorilo 181 student sestrinstva i 517
sudionika opće populacije. Cilj ovog istraživanja je procijeniti znanje studenata sestrinstva i
opće populacije o uzročnicima zaraznih bolesti koje se prenose hranom, vremenu skladištenja
hrane čije preporuke su propisane od strane Europske komisije – Sigurnost hrane i na kraju
koji postupak je potrebno napraviti kada nastupe simptomi i znakovi trovanja hranom. Kod
sociodemografskih podataka dobili su se rezultati: najviše studenata sestrinstva (153, 84,5%)
su u dobi od 18 do 25 godina, dok je kod opće populacije najviše u dobi od 25 do 35 godina
(165, 31,9%). U studenata sestrinstva najviše je ženskog spola (161, 89%) i kod opće
populacije u većini je na anketu odgovorilo ženskog spola (491, 95%). Studenata sestrinstva
je najviše 3. preddiplomski (92, 50,8%) studij, a sudionici ankete opće populacije ih je najviše
završilo fakultet i to 251 (48,5%). Sudionici obiju anketa u postotku većem od 60% znali su
odgovoriti koja je definicija trovanja hranom i prepoznati mikroorganizme. Sudionici su čuli
za HACCP sustav, no na pitanje o odmrzavanju hrane znala je opća populacija (67,5%).
Studenti sestrinstva u odnosu opću populaciju znali su koji je postupak prilikom trovanja
hranom (61,9%). Na pitanja o vremenskoj regulativi za navedene namirnice dobili su se
podijeljeni odgovori i niti jedno pitanje nije imalo postotak točnog odgovora većeg od 60%.
Time se potvrđuje hipoteza: H4- Studenti sestrinstva i opća populacija nemaju dovoljno
znanja o zaraznim bolestima koje se prenose hranom, pravilima skladištenja hrane i
postupcima prilikom trovanja hranom te im je potrebna dodatna edukacija. |