Naslov Procjena i analiza čimbenika rizika kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom
Naslov (engleski) Assessment and analysis of risk factors in patients with acute coronary syndrome
Autor Nikolina Tušek
Mentor Tomislav Meštrović (mentor)
Član povjerenstva Sonja Obranić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tomislav Meštrović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Rosana Ribić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za sestrinstvo) Koprivnica
Datum i država obrane 2023-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Javno zdravstvo
Sažetak Kardiovaskularne bolesti (KVB) velik su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Procjenjuje se da u svijetu godišnje umire oko 19 milijuna ljudi od nekog oblika kardiovaskularne bolesti. Koronarna arterijska bolest najčešći je uzrok smrti. Akutni koronarni sindrom (AKS) kao komplikacija koronarne bolesti, stanje je koje nastaje uslijed akutne opstrukcije koronarne arterije i neadekvatne opskrbe srčanog mišića krvlju. AKS obuhvaća nestabilnu anginu pektoris i akutni infarkt miokarda koji kao hitna stanja zahtjevaju brzo prepoznavanje, zbrinjavanje i liječenje. Brojni su čimbenici koji utječu na nastanak AKS-a. Razlikujemo promjenjive (hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija, pušenje, prekomjerna tjelesna težina) i nepromijenjive (dob, spol, genetska predispozicija) čimbenike rizika. Modifikacijom i regulacijom čimbenika rizika može se odgoditi nastanak bolesti, spriječiti komplikacije, proboljšati liječenje, oporavak i kvaliteta života. Medicinske sestre/tehničari imaju važnu ulogu u edukaciji bolesnika o zdravom načinu života, metodama spriječavanja nastanka ili reguliranja promjenjivih čimbenika rizika u svrhu poboljšanja kvalitete života i odsutnosti neželjenih ishoda AKS-a. Cilj ovog diplomskog rada jest procijeniti u kojoj su mjeri zastupljeni pojedini čimbenici rizika kod bolesnika s dijagnozom AKS-a, te kakva je raspodjela čimbenika rizika prema spolu. Podaci za ovo istraživanje prikupljeni su iz bolničkog informacijskog sustava Klinike za kardiovaskularne bolesti „Magdalena“. Podaci su prikupljani iz medicinske dokumentacije u razdoblju od 01.01. – 31.12.2022. Ukupan broj ispitanika u ovom istraživanju je 100 (N=100). Analizom dobivenih rezultata doneseni su sljedeći zaključci: nema značajne statističke razlike između broja zastupljenih čimbenika rizika za nastanak AKS-a kod osoba muškog spola u odnosu na osobe ženskog spola, najviše ispitanika imalo je dva do tri čimbenika rizika, hipertenzija i visok BMI najčešći su čimbenici u oba spola, šećerna bolest i dislipidemija češća je u ispitanika ženskog spola, dok je pušenje zastupljenije u ispitanika muškog spola.
Sažetak (engleski) Cardiovascular diseases (CVD) are a major public health problem in the world and in Croatia. It is estimated that around 19 million people worldwide die annually from some form of cardiovascular disease. Coronary artery disease is the most common cause of death. Acute coronary syndrome (ACS) as a complication of coronary disease is a condition that occurs due to acute obstruction of the coronary artery and inadequate blood supply to the heart muscle. ACS includes unstable angina pectoris and acute myocardial infarction, which as emergency conditions, require rapid recognition, care and treatment. There are numerous factors that influence the development of ACS. We distinguish between modifiable (hypertension, diabetes, dyslipidemia, smoking, overweight) and non-modifiable (age, gender, genetic predisposition) risk factors. Modification and regulation of risk factors can delay the onset of disease, prevent complications, improve treatment, recovery and quality of life. Nurses/technicians have an important role in educating patients about a healthy lifestyle, methods of preventing the occurrence or regulating the risk of variable factors in order to improve the quality of life and the absence of unwanted outcomes of ACS. The aim of this thesis is to assess the extent to which certain risk factors are present in patients diagnosed with ACS, and what is the distribution of risk factors according to gender. Data for this research were collected from the hospital information system of the Klinika za kardiovaskularne bolesti „Magdalena“. The data were collected from medical records in the period from 01.01. – 31.12.2022. The total number of respondents in this research is 100 (N=100). The following conclusions were drawn from the analysis of the obtained results: there are no significant statistical differences between the number of risk factors for the occurrence of ACS in men compared to women, in most patients there were at most two to three risk factors, hypertension and high BMI are the most common risk factors in both gender, diabetes and dyslipidemia are more common in female subjects, while smoking is more prevalent in male subjects.
Ključne riječi
kardiovaskularne bolesti
akutni koronarni sindrom
čimbenici rizika
Ključne riječi (engleski)
cardiovascular diseases
acute coronary syndrome
risk factors
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:122:720860
Studijski program Naziv: Sestrinstvo - menadžment u sestrinstvu Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistra sestrinstva (univ. mag. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-11-29 15:44:27