Infekcije na mjestu kirurškog zahvata (surgical site infections; SSI) uobičajene su infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i povezane su s produljenim boravkom u bolnici, dodatnim financijskim opterećenjem i dodatno smanjuju potencijalne koristi kirurških intervencija. SSI je prevladavajuća problematika za zdravstvenu skrb na globalnoj razini i njihova je prevencija glavni fokus pružatelja zdravstvenih usluga na međunarodnoj razini. Ranije korišteni izraz „infekcija kirurške rane“ zamijenio je naziv „infekcija kirurškog mjesta“. Naziv SSI uveo je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) 1992. godine. Centar za kontrolu bolesti klasificira infekcije kirurškog mjesta na: površinska incizijska infekcija (koža i potkožje), duboka incizijska infekcija (fascija, mišić i dr.) i infekcija tjelesnih prostora ili organa. Rizik od razvoja SSI je multifaktorijalan. Opće fizičko stanje pacijenta može predisponirati rizik od SSI, kao i vrsta kirurškog zahvata i vrijeme trajanja kirurškog zahvata. Tipični vremenski okvir pojave simptoma SSI je oko 3 do 7 dana nakon zahvata, međutim, prema definiciji, moraju se pojaviti unutar 30 dana nakon operacije (ili unutar jedne godine u prisutnosti implantata). Kliničke značajke infekcija na mjestu operativnog zahvata slične su klasičnim znakovima upale. Dijagnoza SSI ovisi o fizikalnom pregledu. Međutim, potrebno je uzeti mikrobiološke briseve kako bi se identificirali infektivni uzročnici i njihova osjetljivost. Mnoge intervencije se provode s ciljem smanjenja rizika od SSI kod pacijenata koji se podvrgavaju operaciji. Ove se intervencije mogu izvesti u tri faze: prijeoperacijska, intraopercijska i poslijeoperacijska faza. Tijekom perioperacijskog razdoblja pacijenti se susreću sa širokim spektrom zdravstvenih djelatnika koji su izravno ili neizravno uključeni u modifikaciju odgovornih čimbenika za razvoj infekcija kirurškog mjesta. U prijeoperacijskom razdoblju ključno je identificirati i otkloniti promjenjive čimbenike rizika te prikladno savjetovati pacijenta u vezi s očekivanim rizikom. Smanjenje rizika od infekcija kirurškog mjesta ovisi o identifikaciji čimbenika rizika kao i o razvoju potrebnih mjera za prevenciju i tretiranje. Potrebe korisnika i zdravstveni problemi stvaraju potrebu za adekvatno i suvremeno liječenje i zbrinjavanje. Temelj kvalitetne zdravstvene njege i liječenja je sigurnost pacijenta uslijed čega je bitno kontinuirano razvijanje znanja, iskustva i svijesti o infekciji kirurškog mjesta kako bi se postojeća zdravstvena njega održala u koraku s liječenjem.