Aritmije su poremećaji srčanog ritma. Normalni srčani ritam se naziva sinusni ritam. U provodnom sustavu nastaje električna aktivnost i širi se kao električni podražaj u radno mišićje srca te ga pobuđuje na mehaničku aktivnost. Postoji čitav spektar aritmija, od bezazlenih pa sve do životno ugrožavajućih. Najčešća podjela aritmija je prema frekvenciji srca na bradiaritmije i tahiaritmije. Fibrilacija atrija je najčešća aritmija u općoj populaciji. Bolesnici s aritmijom najčešće imaju osjećaj nepravilnoga ili ubrzanog rada srca ili neku drugu tegobu tipičnu za palpitaciju, ali mogu imati i druge simptome kao što su dispneja, slabost, bol u prsima, presinkopa i sinkopa. Najvažnija dijagnostička metoda je elektrokardiogram. Liječenje aritmije ovisi o njenoj vrsti i uzroku. Primjenjuje se vrsta liječenja koja osim općeg pristupa, uključuje i medikamentno liječenje ili elektroterapiju. Medicinska sestra u koronarnoj jedinici ne samo da pruža njegu bolesniku koja mu je potrebna i posrednik je između bolesnika i liječnika nego također odgovara za opservaciju stanja pacijenta iz minute u minutu i započinje terapiju prema vlastitim kompetencijama. Uz klasičnu zdravstvenu njegu i rješavanje različitih sestrinskih problema koji se mogu javiti kod pacijenta zdravstveni odgoj jedna je od najvažnijih aktivnosti medicinske sestre. Svrha je zdravstvenog odgoja osposobljavanje pacijenta za prepoznavanje aritmije, te usvajanje pozitivnih zdravstvenih navika kako bi pacijent sam mogao utjecati na pojavnost aritmije. Od izuzetne važnosti je edukacija o prehrani, uzimanju lijekova te načinu života nakon ugradnje elektrostimulatora.