Konvulzije su jedan izraz moždanih napadaja koji se manifestira nevoljnom promjenom svijesti, ponašanja, osjetila, autonomne funkcije i motoričke aktivnosti. Dijete u konvulzivnom napadu obično gubi sijest, ukoči se i tada slijede trzajevi muskulature. Postoji opća suglasnost da su febrilne konvulzije najčešća neurološka manifestacija ranog djetinjstva i da se radi o najčešćoj konvulzivnoj manifestaciji uopće. Točan uzrok febrilnih konvulzija, bilo na staničnoj razini ili na razini neuronskog sustava, nije poznat. Postoji međutim, značajna genetska predispozicija za pojavu febrilnih konvulzija. Klinička slika febrilnih konvulzija je veoma dramatična. U pravilu se javljaju u samom početku febrilne bolesti, a nerijetko su i prvi znak bolesti. Febrilne konvulzije dijele se na jednostavne (tipične) i složene (atipične). Dijagnoza kod febrilnih konvulzija postavlja se na temelju anamneze, pedijatrijskog i neurološkog pregleda. U rutinsku dijagnostičku obradu spadaju: kompletna krvna slika sa sedimentacijom eritrocita, GUK, elektroliti, acidobazni status, urin i ORL pregled, te prema potrebi mikrobiološki skreening. Najteže je postaviti indikaciju za provođenje lumbalne punkcije. U dodatnoj dijagnostičkoj obradi provodi se EEG u afebrilnom stanju. Kod djeteta koje ima temperaturu iznad 38,5 stupnjeva potrebno je primijeniti poznate postupke za snižavanje temperature (lijekovima, oblozima, kupkom u mlakoj vodi) te liječiti osnovnu bolest koja je uzrokovala temperaturu. Profilaksa febrilnih konvulzija provodi se na nekoliko načina; u obliku akutne profilakse, kronične intermitentne ili kronične kontinuirane profilakse. Lijek izbora u liječenju febrilnih konvulzija je fenobarbiton. Prognoza jednostavnih febrilnih konvulzija je dobra. Samo u oko 5% djece koja su imala jednostavne febrilne konvulzije, javlja se kasnije epilepsija. Novorođenačke konvulzije predstavljaju posebni „dobno-specifični“ poremećaj. Najčešće se javlja uz neku bolest, sa visokim rizikom od smrti ili trajnih neuromentalnih posljedica. Prema klasifikaciji epileptičnih napada novorođenačke se konvulzije najčešće očituju u obliku fragmentiranih konvulzija kao jedna ili kao kombinacija pojava. Obrada započinje uzimanjem obiteljske anamneze i fizikalnim pregledom. Veoma je važan detaljan opis samog napadaja. Također je i bitno naznačiti u kojem danu života se dogodio napad. Potrebno je dobro obratiti pozornost na veliku fontanelu. Liječenje se usmjerava ponajprije na osnovnu bolest, a sekundarno na konvulzije. S obzirom na veliku šarolikost uzroka, preporuča se liječenje redoslijedom davanja lijekova. Zadaci medicinske sestre u pružanju sestrinske skrbi za dijete sa konvulzijama su: praćenje djetetova stanja, pružanje pomoći prilikom samog napada, edukacija roditelja i samog djeteta, dokumentiranje učinjenog, primjena lijekova, provedbe dijagnostičkih postupaka.