prikaz prve stranice dokumenta Akutni poremećaji prehrane u djece
  Preuzmi
PDF 4.18 MB
završni rad
Akutni poremećaji prehrane u djece
2019. urn:nbn:hr:122:964381
Belić, Jelena
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za sestrinstvo

Citirajte ovaj rad

Belić, J. (2019). Akutni poremećaji prehrane u djece (Završni rad). Koprivnica: Sveučilište Sjever. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:964381

Belić, Jelena. "Akutni poremećaji prehrane u djece." Završni rad, Sveučilište Sjever, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:964381

Belić, Jelena. "Akutni poremećaji prehrane u djece." Završni rad, Sveučilište Sjever, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:964381

Belić, J. (2019). 'Akutni poremećaji prehrane u djece', Završni rad, Sveučilište Sjever, citirano: 25.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:964381

Belić J. Akutni poremećaji prehrane u djece [Završni rad]. Koprivnica: Sveučilište Sjever; 2019 [pristupljeno 25.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:964381

J. Belić, "Akutni poremećaji prehrane u djece", Završni rad, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:964381

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:964381
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovAkutni poremećaji prehrane u djece
Naslov (engleski)Acute eating disorders in children
AutorJelena Belić
MentorMarijana Neuberg (mentor)
Član povjerenstvaIrena Canjuga (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarijana Neuberg (član povjerenstva)
Član povjerenstvaRosana Ribić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Sjever
(Sveučilišni centar Varaždin)
(Odjel za sestrinstvo)
Koprivnica
Datum i država obrane2019-04-02, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Akutni poremećaji prehrane u prošlosti su spadali u najvažniji javno zdravstveni problem direktno povezan s niskim higijenskim standardom. Slijedom toga i smrtnost djece je bila visoka. Razumljivo da je zbog tih razloga medicina tražila različite preventivne i terapeutske pristupe kako bi se smanjio taj problem. U akutne poremećaje prehrane ubrajamo akutni proljev, povraćanje i dehidraciju. Proljev je simptom koji bolesnik opisuje bilo kao preveliki broj stolica, ili kao stolice smanjene... Više gustoće ili povećanog volumena. Akutni proljev jedan je od najčešćih simptoma kod djece, a velika većina proljeva u svakodnevnoj praksi uzrokovana je akutnom crijevnim infekcijom. Povraćanje je obilnije ispražnjavanje želuca (i nižih dijelova probavnog sustava). Postoje neka obilježja povraćanja koja će u mnogočemu olakšati diferencijalnu dijagnozu,to su: boja i sastav povraćene mase, tip povraćanja, trajanje i recidiviranje povraćanja. Uz proljev i povraćanje redovita popratna pojava je dehidracija. Dehidracija je kliničko stanje smanjenog volumena ekstracelularnog prostora, sa ili bez istovremenog smanjenja ili relativnog povećanja volumena intracelularnog prostora. Nagli i intenzivni gubici vode i elektrolita iz ekstrastaničnog prostora mogu izazvati veoma teške poremećaje sve do hipovolemijskog šoka i cirkulatornih smetnji u vitalnim organima. Stoga klinički znaci dehidracije mogu biti različiti, što uvelike ovisi o dobi djeteta, gubicima vode i elektrolita, koncentraciji elektrolita, posebice natrija u serumu, te da li je gubitak vode i elektrolita proporcionalan ili disproporcionalan. Friedman i suradnici koristili su za procjenu dehidracije 4 kliničke karakteristike – opći izgled, oči, sluznice i suze. U odnosu na to dehidracija može biti blaga, umjerena ili teška, pa već na temelju kliničke slike treba pokušati procijeniti koliki je stupanj tj. koliki je aktualni nedostatak tekućine u organizmu. Najvažnije je procijeniti stanje hidracije organizma. Kod prijema djeteta u bolnicu medicinska sestra mora uzeti sestrinsku anamnezu i status djeteta kako bi mogla planirati zdravstvenu njegu djeteta prema njegovim potrebama i problemima. Medicinska sestra prikupit će podatke o djetetu od roditelja koristeći se metodom intervjua i iz dokumentacije, a status djeteta ustanovit će promatranjem i mjerenjem. Provode se laboratorijske pretrage krvi, stolice i urina, procjena deficita tekućine. Najvažniji ishod pedijatrijske skrbi je poboljšanje zdravlja djeteta. Kako bi djetetu bila pružena najbolja moguća zdravstvena skrb neophodno je da su roditelji uključeni u postupak liječenja. Istraživanja kvalitete zdravstvene skrbi i komunikacije u pedijatrijskom kontekstu pokazuju da roditelji hospitalizirane djece naglašavaju važnost primanja iskrenih i potpunih informacija od djelatnika, izravnog pristupa djelatnicima i brižnog odnosa sa suosjećajnim djelatnicima. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:122:964381
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-05-08 11:03:14
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.