Aktivizam promovira velike napore koji su usmjereni na ostvarivanje pravnih, ekonomskih, društvenih, političkih ili okolišnih promjena. Od kraja 60-ih godina, kolektivne prosvjedne radikalne akcije (građanski neposluh, uništavanje imovine) postale su učinkovito sredstvo oko privlačenja medijske pozornosti i određene senzibilizacije javnosti prema željenom problemu. Medijska popraćenost i agenda koju su posvetili klimatskom aktivizimu mladih, a ponajviše začetnici „Školskog štrajka za klimu“ 2018. godine, Greta Thunberg, uvelike je pridonijela i političkoj i javnoj agendi klimatskog aktivizma mladih. Međutim, u odnosu na pojavu klimatskog aktivizma mladih usmjerenog na uništavanje svjetske umjetničke baštine, uočen je određen negativan pristup kao i okviri medijske prezentacije nedavnih ekscesa uništavanja za čovječanstvo neprocjenjivih slika na globalnoj razini. Svrha ovog rada je ustanoviti kakva je medijska prezentacija hrvatskih portala obje vrste klimatskog aktivizma mladih. Istraživanje je imalo za cilj usporediti obilježja prezentiranja na namjernom uzorku hrvatskih portala (N=3) i objava članaka, vezanih uz klimatski aktivizam mladih (N₁ = 130) i aktivizam mladih usmjeren na uništavanje svjetske umjetničke baštine (N₂ = 20). U radu su primijenjene kvatitativne i arhivske metode na deskriptivnoj razini – analiza sadržaja, analiza dokumenata, analiza sinteza. Na ovom uzorku, rezultati dobiveni iz analize medijskih objava ukazali su kako se radi o temi koja nije toliko zastupljena u medijima te kako postoji razlika u odnosu na negativnu obojenost većine analiziranih tekstova (objava) o klimatskom aktivizmu mladih usmjerenih na uništavanje svjetske umjetničke baštine gdje se može zaključiti kako se novinari ne pridržavaju temeljnog novinarskog standarda objektivnosti. Kada takvu medijsku prezentaciju pribrojimo i inače slaboj informiranosti publike, može se pretpostaviti kako mediji u tim okvirima lakše mogu poduprijeti negativno mišljenje javnosti o ovoj važnoj problematici.