Listovi ginka (Ginko biloba L.) upotrebljavaju se u tradicionalnoj medicini za poboljšanje kognitivnih sposobnosti te za tretiranje krvožilnih bolesti. Postoje različite aktivne komponente koje doprinose ljekovitim svojstvima ginka, a neke od njih se svrstavaju u skupinu polifenola, posebice flavonoida koji mogu imati antioksidacijsko djelovanje. Listovi ginka koji se koriste u tradicionalnoj medicini dobivaju se sušenjem svježih listova. U ovom radu smo ispitali učinak tri vrste različitog sušenja listova na sadržaj ukupnih polifenola, flavonoida i antioksidacijsku aktivnost. Svježi listovi sušeni su na zraku, u sušioniku s cirkulacijom zraka te u liofilizatoru nakon čega su usitnjeni, pripremljeni su ekstrakti u 80% metanolu te izmjeren sadržaj ukupnih polifenola Folin-Ciocaltea metodom, flavonoida metodom s Al2Cl3 te antioksidacijska aktivnost DPPH metodom. Sadržaj ukupnih polifenola nije se značajno razlikovao u uzorcima sušenim u liofilizatoru (44.47 ± 1.45 µg GAE/mg dw) te u sušioniku (43.13 ± 0.43 µg GAE/mg dw) dok je kod listova sušenih na zraku bio nešto niži (39.36 ± 1. 51 µg GAE/mg). Sadržaj ukupnih flavonoida pokazao je drugačiji trend te je najviši sadržaj izmjeren kod listova sušenih u sušioniku (4.15 ± 0.31 µg CE/mg dw), nešto niži u listovima sušenim na zraku (4.07 ± 0.34 µg CE/mg dw) te najniži u listovima sušenim u liofilizatoru (3.41 ± 0.21 4.07 ± 0.34 µg CE/mg dw). Za antioksidacijsku aktivnost također nisu uočene značajne razlike. S obzirom na naše rezultate možemo zaključiti da način sušenja može utjecati na sadržaj polifenolnih komponenti u listovima ginka te time potencijalno i na ljekovitost samog pripravka te svakako treba prilikom pripreme listova za medicinsku upotrebu voditi računa o načinu sušenja.