Paginacija
-
-
Zdravstvena skrb za bolesnika s akutnim infarktom miokarda
-
Maja Delija Kardiovaskularne bolesti su globalni javnozdravstveni problem od kojeg umiru milijuni ljudi diljem svijeta. Od toga je ishemijska bolest srca na prvom što se tiče uzroka umiranja, a moždani udar na drugome mjestu u zemljama niskog i srednjeg dohotka. U zemljama visokog dohotka je broj umrlih znatno niži zbog većeg obraćanja pažnje na prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti. Što se tiče Republike Hrvatske, prvi uzrok smrti je ishemijska bolest srca, druga po redu je...
-
-
Zdravstvena skrb za bolesnika s operacijom žučnog mjehura
-
Ana Petković Kolelitijaza je bolest žučnih putova koja pogađa oko 10% svjetske populacije iznad četrdesete godine života. U ovom radu opisuje se anatomija i fiziologija hepatobiljarnog sustava, sastav i funkcija žuči te način nastanka žučnih kamenaca. Žuč predstavlja važan dio apsorpcije tvari topivih u mastima, kao što su vitamini A, D, E i K stoga zbog prestanka izlučivanja žuči može doći do poteškoća u njihovoj apsorpciji. U nadzoru nad stezanjem žučnog mjehura sudjeluje hormon...
-
-
Zdravstvena skrb za bolesnika sa diabetes mellitusom tipa 2 kroz prikaz slučaja
-
Silvija Jaković Diabetes mellitus je bolest koja se odlikuje povišenim razinama glukoze u krvi. Ova bolest se dijeli na dijabetes tipa 1 i tipa 2, gestacijski dijabetes i dijabetes zrele dobi kod mladih, rjeđi oblici povezani s infekcijama, lijekovima i oboljenjem gušterače. Glavni čimbenici rizika za diabetets mellitus su način života pojedinaca i genetska predispozicija. Dijabetes se razvija zbog disbalansa ili potpunog prestanka funkcioniranja beta stanica Langerhansovih otočića u gušterači,...
-
-
Zdravstvena skrb za bolesnike oboljele od Alzheimerove demencije
-
Romina Picek Alzheimerova bolest je najčešći oblik degenerativne bolesti mozga, odnosno stanica moždane kore i
okolnih struktura. Dolazi do stvaranja senilnih plakova i neurofibrilarnih čvorova, što dovodi do niza
biokemijskih poremećaja koji uzrokuju odumiranje živčanih stanica te posljedično psihičke i
neurološke simptome. Uzrok je zasad nepoznat ali postoji čitav niz teorija, od genetike, moždanih
deficita, prolaznih patoloških stanja organizma i slično. Progresija simptoma varira od...
-
-
Zdravstvena skrb za bolesnike oboljele od bipolarnog afektivnog poremećaja
-
Ivana Novak Poremećaji raspoloženja su karakterizirani gubitkom osjećaja za kontrolu raspoloženja i
subjektivnim doživljajem velike patnje. Bipolarni poremećaj raspoloženja ili bipolarni afektivni
poremećaj (BAP), u povijesti je bio već vrlo dosta precizno opisan, ali je tek u novije vrijeme
izdvojen kao zasebna dijagnostička kategorija. On se kao takav odlikuje ponavljanim tj.
cikličnim smjenjivanjima epizoda manije i depresije sa različitom učestalošću i različitim
intenzitetom....
-
-
Zdravstvena skrb za bolesnike s dekompenzacijom srca
-
Nikol Levak Medicinska sestra ima veliku ulogu u zbrinjavanju bolesnika sa srčanim zatajenjem, te uz ostalo obnaša i ulogu edukatora. Edukacija je važan dio u tijeku liječenja same bolesti, i ima utjecaj ne samo na bolesnika već i na njegovu obitelj i bližu okolinu. U području sestrinstva svakodnevno se provode istraživanja na temu zbrinjavanja bolesnika sa srčanim zatajenjem, no još uvijek ima puno prostora za napredak i za istraživanje mnogih područja. U ovom radu provedena je meta-analiza...
-
-
Zdravstvena skrb za palijativnog pacijenta u kućnoj njezi
-
Kristina Kranjec Palijativna medicina predstavlja jednu od novijih subspecijalističkih grana moderne
medicine. Glavno središte interesa palijativne medicine skrb je za terminalno oboljele
bolesnike, odnosno bolesnike u završnom stadiju bolesti, gdje klasična, kurativna medicina
svojim dijagnostičko-terapijskim kao i znanstveno–tehnološkim pristupom više ne može
vratiti bolesnika (pacijenta) u stanje zdravlja, odnosno odsustva bolesti. Palijativna medicina
obuhvaća tri područja: smirivanje...
-
-
Zdravstvena zaštita majke i novorođenčadi u postnatalnom periodu
-
Lucija Haramina Postnatalno razdoblje, babinje ili puerperij započinje dva sata nakon završetka poroda, odnosno završetkom četvrtog porodnog doba. Traje do šest tjedana ili 40 dana nakon poroda, sve dok se organizam babinjače ne vrati u stanje kakvo je bilo prije trudnoće. Žena se u tom periodu naziva babinjača/puerpera. Kod provođenja postnatalne skrbi iznimno je važna uloga patronažne sestre čiji su ključni zadatci kontrola i praćenje fizioloških zbivanja u žene i novorođenčeta te...
-
-
Zdravstvena zaštita u Europskoj uniji, financijska budućnost i alternativni izvori financiranja
-
Leo Šunjić Sustavi zdravstvene zaštite širom svijeta nastoje se suočiti s
izazovima koji proizlaze iz sve veće starosti stanovništva, porasta incidencije
kroničnih bolesti i očekivanja javnosti. To za posljedicu širom Europe ima da
se sve veći dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) troši na sektor zdravstva.
Kriza svjetske ekonomije povećala je zabrinutost o održivosti takve politike.
Porast očekivanog životnog vijeka može se objasniti poboljšanim
uvjetima života i rada, kao i...
-
-
Zdravstvene navike studenata fizioterapije
-
Eva Svalina Studenti se svakodnevno susreću sa širokim spektrom lako dostupnih štetnih tvari, kao što su alkohol, cigarete i marihuana, te često budu u prilici iste tvari i konzumirati. Budući na već ionako stresan život studenata, nije iznenađujuće da mnogi od njih u cilju smanjenja stresa podlegnu konzumiranju takvih tvari. Često zbog toga pati njihova volja za tjelesnom aktivnošću, a slabija kvaliteta sna jedna je od posljedica konzumacije štetnih tvari. Pretjerana konzumacija alkohola...
-
-
Zdravstvene navike studenata fizioterapije i sestrinstva
-
Filip Jularić U današnjem vremenu ogromna dostupnost konzumacijskih tvari kao duhan, alkohol, brza hrana i ostalo, često dovodi do biranja štetnih navika koje utječu na zdravlje. Jedna od najvažnijih je tjelesna aktivnost koja služi, ne samo fizičkom zdravlju gdje balansira krvni tlak, štiti od kardiovaskularnih bolesti, učvršćuje mišiće i kosti, normalizira ritam spavanja itd., nego i mentalnom zdravlju gdje se njenim bavljenjem mogu smanjiti simptomi depresije, anksioznosti i dovesti do...
-
-
Zdravstvene posljedice bolesti Covid 19
-
Kristina Večenaj Pandemija COVID-19 traje od 2019. godine. Dokazi potvrđuju da su simptomi povezani s teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirus 2 (SARS-CoV-2) koji uzrokuje COVID-19 vrlo heterogeni i kreću se od bez simptoma do minimalnih, ili teških. Literatura o COVID-19 koncentrirana je na zbrinjavanje akutnih slučajeva u razdobljima hospitalizacije. Međutim, nakon što je akutna faza prebrođena, sve više dokaza podupire prisutnost posljedica nakon COVID-19. Budući da su milijuni ljudi...
Paginacija
